Sassoli: L’Europe doit être loyale envers ses citoyens 
 

Govor predsjednika Europskog parlamenta Davida Sassolija na sastanku Europskog vijeća 16. prosinca 2021.

Dame i gospodo,

 

želio bih iskoristiti ovaj govor kako bih podijelio svoje utiske i stavove Parlamenta o izazovima koji nas očekuju do kraja saziva. Došli smo na pola puta i već smo mnogo toga ostvarili, ali pred nama je još dosta posla.

Kraj pandemije još se ne nazire. Svjetlo na kraju tunela stalno se udaljava i još ne možemo vidjeti napredak koji je Uniji potreban, odnosno europski projekt koji će svim našim građanima dati nadu i koji svi naši građani očekuju. Naravno, imamo ambiciozne projekte za našu Europu o kojima raspravljamo od početka parlamentarnog saziva i neumorno ih provodimo. Uvodimo promjene i postižemo konsenzus u našim redovima te u konačnici ostvarujemo napredak i pritom prevladavamo naše razlike. Naravno, zeleni plan, digitalna tranzicija, snažnija i demokratskija Europa, veća socijalna pravda snažni su i neophodni projekti za koje se Europa zalaže i koje moramo ostvariti zbog lojalnosti prema našim sugrađanima.

Međutim, Europi je prije svega potreban i novi projekt koji daje nadu, projekt koji nas povezuje, projekt koji može utjeloviti našu Uniju, naše vrijednosti i našu civilizaciju, projekt čija je vrijednost jasna svim Europljanima i koji nas može ujediniti.

Mislim da se taj projekt može izgraditi na tri snažne osi, na trostrukoj želji za Europom koju jednoglasno dijele svi Europljani: željom za Europom koja je inovativna, Europom koja pruža zaštitu i Europom koja je nam pokazuje smjer kao svjetionik.

 

Europa koja je prije svega inovativna

Nije riječ samo o tehnološkim inovacijama koje su prijeko potrebne za naše gospodarstvo. Potrebne su nam inovacije u svim područjima, odnosno treba ponovno pobuditi osjećaj za kreativnost u pogledu naših institucija, naših politika, naših načina djelovanja, pa čak i našeg stila života jer je to ono što od nas traži ekološka tranzicija.

Konferencija o budućnosti Europe treba nam pomoći da pronađemo inovativne načine za to da se ponovno pobudi osjećaj da je Europa projekt s kojim se svi Europljani mogu poistovjetiti. Kao što znate, Konferencija je trenutačno u punom jeku i uskoro će se donijeti i prvi zaključci. Odlučno kažem: nećemo moći pobjeći od svoje odgovornosti kad dođe vrijeme za prelazak s riječi na djela, sa želja na projekte, s ideja na njihovu konkretnu provedbu.

Trebaju nam inovacije u svim područjima.

Naravno i u okviru institucija. Naša Unija nije savršena, njezina izgradnja još je u tijeku. Parlament je već odavno iznio konkretan prijedlog za to da naše institucije postanu demokratskije, snažnije i inovativnije, zahvaljujući pravu na zakonodavnu inicijativu.

Morat ćemo inovirati naše zakonodavstvo. Naša Unija mora prva postaviti standarde u područjima na koja je danas usredotočen cijeli svijet, a posebno kad je riječ o regulaciji novih gospodarskih sektora, u kojima trenutno vlada kaos kad govorimo o propisima. Učinili smo to u području zaštite osobnih podataka i sad cijeli svijet slijedi naš primjer. Krajnje je vrijeme da to učinimo i u području digitalnih tržišta kako bismo internetske divove spriječili da donose zakone umjesto građana.

Morat ćemo inovirati i naše financiranje. Kad je riječ o financiranju naših politika i mjera, ne smijemo se bojati promjena niti se plašiti inovacija. Želio bih još jednom naglasiti da Parlament i europski građani s nestrpljenjem iščekuju objavljivanje paketa o vlastitim sredstvima koji bi Uniji trebao omogućiti da na održiv način dopuni svoju financijsku omotnicu i otplati zajednički dug. To je pitanje vjerodostojnosti i držanja dane riječi. Te nas inovacije ne oslobađaju od obveze da naš financijski okvir prilagodimo izazovima našeg stoljeća uz pomoć realistične reforme Pakta o stabilnosti i rastu. Naša budućnost ni budućnost naše djece ne može više biti talac pravila o 3 %.

 

Zatim, Europa koja pruža zaštitu

Moramo oživjeti ideju o tome da nas Europa štiti, da štiti svoje granice i svoje građane, da radi za njihovu sigurnost te za opće dobro i suverenitet svake od svojih država članica To smo učinili našom zajedničkom politikom u području cjepiva: odlučno smo pokazali da se Europa može suočiti s najozbiljnijim krizama kako bi zaštitila svoje građane. Stoga moramo i dalje ulagati napore za ostvarivanje Europe zdravlja i ojačati našu globalnu zdravstvenu strukturu radi veće razine prevencije, zaštite i pripravnosti na krize. Pozdravljam odluku Svjetske zdravstvene skupštine o pokretanju pregovora o obvezujućem instrumentu za borbu protiv pandemija.

Zaštititi europske građane znači biti pripravniji za reakciju na buduće krize, bilo da je riječ o zdravstvenim, prirodnim, trgovinskim, diplomatskim bilo o vojnim krizama.

To prvenstveno znači ojačati našu zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku kako bismo zajedno mogli brže i snažnije djelovati kad su ugroženi naši interesi. Znam da će ta tema biti jedan od temeljnih aspekata predstojećeg francuskog predsjedanja i to je dobro.

Zaštititi Europljane znači i odlučno ojačati integraciju naših politika upravljanja migracijama i vanjskim granicama. U svojim govorima često sam se bavio pitanjima migracija i azila. Nije tajna da su migracije postale ključno pitanje u vanjskim odnosima EU-a i u našem vanjskopolitičkom programu. Parlament već radi na poboljšanju prijedloga Komisije o europskom paktu o migracijama i azilu na temelju novog pakta o solidarnosti i odgovornosti. Vijeće će obaviti svoj dio posla i sad treba hitno postići dogovor jer će u suprotnom u vezi s tim predmetom prevladati populizam i kratkoročna rješenja. Nedavni događaji na bjeloruskoj granici jasno su pokazali da je u tom ključnom području potrebno djelovati odlučno i solidarno.

Zaštititi europske građane znači zalagati se za to da svatko dostojanstveno živi od svog rada te da za njega prima pristojnu i pravednu minimalnu plaću. Zato vas još jednom pozivamo da o tome postignete ambiciozan kompromis. Pozdravljam i prijedlog Komisije o radnicima koji rade putem digitalnih platformi, koji bi trebao omogućiti ponovnu uspostavu socijalne zaštite za milijune europskih radnika.

Zaštititi Europljane znači i ponovno uspostaviti ravnotežu u narušenim trgovinskim odnosima kad nam neke zemlje prijete ulaganjima ili prisilnim mjerama.

Naposljetku, zaštititi Europljane znači i pronaći učinkovita tehnička i gospodarska rješenja u slučaju energetske krize. Nijedan Europljanin ne bi smio živjeti u energetskom siromaštvu, čak i ako međunarodna kriza prouzroči poremećaje na globalnim tržištima. Unija mora i u takvim kriznim vremenima pronaći odvažna rješenja kako bi zajamčila sigurnost svih Europljana.

 

Naposljetku, Europa koja je predvodnik zahvaljujući svom demokratskom modelu.

O otpornosti se govori već nekoliko godina. Europa mora postati otporna na gospodarske šokove, na sukobe na svojim granicama, na ekološku krizu, na socijalne krize itd. Jasno je da moramo savladati te krize i suočiti se s tim izazovima, ali je li otpornost zaista jedini cilj našeg djelovanja? Nastojati postići otpornost već na neki način znači priznati poraz, prihvatiti ulogu žrtve i vlastitu ranjivost.

Europa mora ponovno osjetiti ponos na svoj demokratski model, što je važnije od otpornosti. Istinski moramo željeti da se taj model demokracije, slobode i blagostanja proširi i privlači ostale, da bude inspiracija ne samo našim europskim građanima nego i izvan naših granica.

Optimizirati naš demokratski model znači dokazati da je on uspješan, da je učinkovit u javnim politikama i da se njime mogu ostvariti konkretni rezultati zahvaljujući nepokolebljivoj odlučnosti.

Nadam se da će 9. svibnja sljedeće godine, kad obilježavamo Dan Europe, biti prilika da zajednički, snažno i ujedinjeno pokažemo da se svi zalažemo za europski projekt te za vrijednosti i civilizaciju koje iz njega proizlaze.

Dame i gospodo,

kao što ste shvatili, moj današnji govor nije bio ograničen na nekoliko aktualnih tema. Smatrao sam bitnim iskoristiti ovu priliku kako bih skrenuo pozornost na manjkavosti tog projekta .

„Inovacije, zaštita, širenje”: te tri ideje predlažem kao niti vodilje za obnovu našeg europskog projekta. Dragi Emmanuele, tijekom posjeta Parizu prošlog četvrtka saznao sam koji je slogan Francuska odabrala za svoje predsjedanje Vijećem EU-a: „Oporavak, snaga, pripadnost”. Konstatiram da je taj slogan potpuno u skladu sa sadržajem mog govora:

– zato što nema oporavka bez inovacija,– zato što snaga koju želimo našoj Uniji mora služiti za ostvarivanje naše vizije svijeta i stoga za zaštitu europskih građana;

– zato što će europski građani osjećati da pripadaju Europi samo ako njezin politički model služi kao primjer i privlači druge.

Sretan sam jer su se te dvije vizije budućnosti spojile. Sad je na nama da te vizije pretvorimo u konkretna djela kako bi Europa očuvala svoj status i održala obećanja u službi svih europskih građana.

Hvala i puno uspjeha u radu!